Zapravo puno više od 1%...
Pod Unixom postoje široko korištene aplikacije za arhiviranje i sažimanje
datoteka. tar se koristi za stvaranje arhiva -- kao PKZIP ili
Winzip, ali bez kompresije. Za novu arhivu:
$ tar -cvf <ime_arhive.tar> <datoteka> [datoteka...]
Za dearhiviranje datoteka:
$ tar -xpvf <ime_arhive.tar> [datoteka...]
Za ispis sadržaja arhive:
$ tar -tf <ime_arhive.tar> | less
Datoteke možete sažeti pomoću compressa, koji je zastario i ne bi ga
više trebalo koristiti, ili gzipa:
$ compress <datoteka> $ gzip <datoteka>što će proizvesti sažetu datoteku s ekstenzijom
.Z (compress) ili
.gz (gzip). Ovi programi mogu sažeti samo jednu datoteku odjednom.
Za dekompresiju:
$ compress -d <datoteka.Z> $ gzip -d <datoteka.gz>
RMP.
Tu su i unarj, zip i unzip (PK*ZIP kompatibilni) alati.
Datoteke s ekstenzijom .tar.gz ili .tgz (arhivirane tarom, a
onda sažete gzipom) česte su u Unix svijetu kao .ZIP datoteke pod
DOS-om. Ovako ćete ispisati sadržaj .tar.gz arhive:
$ tar -ztf <datoteka.tar.gz> | less
Prvo, instaliranje paketa rootov je posao. Većina Linux aplikacija se
distribuira u .tar.gz arhivama, koje obično sadrže odgovarajuće nazvan
direktorij s datotekama i/ili poddirektorijima. Takve pakete je najbolje
instalirati u /usr/local naredbom
# tar -zxf <arhiva.tar.gz>te zatim pročitati datoteku README ili INSTALL. U većini slučajeva, aplikacija se distribuira kao izvorni kod koji morate kompajlirati; često će biti dovoljno napisati samo
make pa make
install. Ako arhiva sadrži configure skriptu, najprije pokrenite nju.
Očito, potreban vam je gcc odnosno g++ kompajler.
Druge arhive treba otpakirati iz /; tako je s Slackwareovim
.tgz arhivama. A druge pak arhive sadrže datoteke, ali ne i
poddirektorij -- pazite da ne pomiješate stvari! Prije instalacije uvijek
pogledajte sadržaj arhive.
Debian i Red Hat imaju posebne formate arhiva; .deb i .rpm. Drugi
postaje sve popularniji; za instalaciju rpm paketa napišite
# rpm -i paket.rpm
pritisak na <SHIFT>-<PgUp> (siva tipka) će pokazati zadnjih nekoliko stranica zaslona, ovisno o količini video memorije.
ako more ili cat prikaže binarnu datoteku, zaslon će završiti pun
smeća. Da to sredite, naslijepo napišite reset ili ovaj niz znakova:
echo CTRL-V ESC c ENTER.
za konzolu pogledajte dolje; u X-u, kliknite i vucite odabravši tako tekst u xterm prozoru, a zatim pritisnite srednju tipku (ili obje zajedno ako vaš miš ima dvije tipke) za lijepljenje. Tu je i xclipboard (ali samo za tekst); ne dajte se zbuniti njegovom sporošću.
ako ste instalirali gpm, program za miša na konzoli, možete kliknuti i
vući kako bi odabrali tekst i desnom tipkom odabrani tekst zalijepiti. Radi
i među različitim VC-ima.
kao root pogledajte /var/adm/messages ili
/var/log/messages da vidite što vam kernel ima reći, kao i
poruke pri dizanju sustava. Dobro dođe i naredba dmesg.
Ako se pitate možete li zamijeniti svoju staru i provjerenu DOS/Win aplikaciju Linux aplikacijom, predlažem vam da pregledate glavne arhive Linux softvera: ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux, ftp://tsx-11.mit.edu/pub/linux i ftp://ftp.funet.fi/pub/Linux. Druga dobra mjesta za počinjanje su ``Linux Applications and Utilities Page'', http://www.xnet.com/~blatura/linapps.shtml, i ``službene'' Linux stranice, http://www.linux.org.
Linux može strašno puno stvari koje su pod DOS/Windowsima zapetljane, složene ili nemoguće. Evo kratkog popisa koji će vam dovesti slinu u usta:
at omogućava pokretanje programa u određeno vrijeme.
awk je jednostavan, ali moćan jezik za rad s datotekama s podacima (i
ne samo to). Na primjer, ako je podaci.pod datoteka od više stupaca,
$ awk '$2 ~ "abc" {print $1, "\t", $4}' podaci.pod
ispisuje 1. i 4. polje svakog reda u podaci.pod čije drugo polje
sadrži ``abc''.
cron je koristan za redovito obavljanje zadataka, u određeni dan i
vrijeme. man 5 crontab.
file <imedatoteke> će vam reći što je <imedatoteke> (ASCII
tekst, izvršna, arhiva, itd.).
find (pogledajte dio
Direktoriji: prevođenje naredbi) je jedna
od najmoćnijih i najkorisnijih naredbi. Koristi se za nalaženje datoteka
koje imaju neke osobine i obavljanje poslova na njima. Općenito se koristi
ovako:
$ find <direktorij> <izraz>gdje <izraz> opisuje kriterije za traženje i radnje. Primjeri:
$ find . -type l -exec ls -l {} \;
nalazi sve datoteke koje su simboličke veze i prikazuje na što one
pokazuju.
$ find / -name "*.staro" -ok rm {} \;
nalazi sve datoteke koje odgovaraju uzorku i briše ih, pitajući vas za
dopuštenje.
$ find . -perm +111nalazi sve datoteke čije su dozvole 111 (izvršne).
$ find . -user rootnalazi sve datoteke koje pripadaju rootu. Ovdje ima još mnogo mogućnosti -- RMP.
grep nalazi uzorke teksta u datotekama. Na primjer,
$ grep -l "geologija" *.texće ispisati datoteke
*.tex koje sadrže riječ "geologija".
Varijanta zgrep radi na gzip-anim datotekama. RMP.
^a[^a-m]X{4,}txt$ odgovara redu koji počinje s a,
kojeg slijedi bilo koji znak između a i m, kojeg slijedi 4 ili više X, a
završava na ``txt''. Koristite ih u naprednim editorima, lessu i mnogim
drugim aplikacijama. man grep će vam dati uvod.
script <imetranskripta> sadržaj ekrana ispisuje u
imetranskripta dok ne zadate naredbu exit. Korisno za
otklanjanje grešaka.
sudo korisnicima omogućava izvođenje nekih rootovih poslova (dakle,
formatiranje i montiranje disketa; RMP).
uname -a daje informacije o vašem sustavu.
zcat i zless su korisni za pregledavanje i piping gzip-anih
datoteka bez njihove dekompresije. Na primjer:
$ zless tekst.gz $ zcat tekst.gz | lpr
bc, cal, chsh, cmp,
cut, fmt, head, hexdump, nl, passwd,
printf, sort, split, strings, tac, tail,
tee, touch, uniq, w, wall, wc, whereis,
write, xargs, znew. RMP.
Vjerovali ili ne, postoje dobri alati koji pružaju UNIX-oliko okružje pod DOS/Windowsima! Jedan od njih je DJGPP paket, http://www.delorie.com/djgpp, za DOS; Cygnus, http://www.cygnus.com, je složeniji port za Win32. Oba sadrže iste GNU razvojne i ostale alate kao Linux; ipak, nećete dobiti istu stabilnost i performanse.
Ako želite probati okus Linuxa, probajte DJGPP. Skinite i instalirajte sljedeće datoteke (u vrijeme pisanja najnovija verzija je 2.02): djdev202.zip, bnu281b.zip, bsh1147b.zip, fil316b.zip, find41b.zip, grep22b.zip, gwk303b.zip, lss332b.zip, shl112b.zip. Instalacijske upute su uključene, a pomoć možete dobiti u comp.os.msdos.djgpp.
Konkretno, koristiti bash pod DOSWinom je pravo osvježenje. Kako biste
ga pravilno konfigurirali, editirajte danu datoteku BOOT.BAT tako da
odgovara vašoj instalaciji; zatim ove datoteke smjestite u svoj home
direktorij (na Windows particiji) umjesto već danih:
# ovo je _bashrc LS_OPTIONS="-F -s --color=yes" alias cp='cp -i' alias d='ls -l' alias l=less alias ls="ls $LS_OPTIONS" alias mv='mv -i' alias rm='rm -i' alias u='cd ..'
# ovo je _bprof if [ -f ~/_bashrc ]; then . ~/_bashrc fi PS1='\w\$ ' PS2='> ' CDPATH="$CDPATH:~" # stvari za less(1) LESS="-M-Q" # duži prompt, tiho LESSEDIT="%E ?lt+%lt. %f" # sređujemo red na vrhu VISUAL="jed" # editor LESSCHARSET=latin1 # prikazuje naglašene znakove export PS1 PS2 CDPATH LS_OPTIONS LESS LESSEDIT LESSOPEN VISUAL LESSCHARSET
Susrest ćete se s puno ekstenzija. Isključujući egzotičnije (fontovi, itd.), evo tko-je-tko popisa:
1 ... 8: man stranice. Čitajte ih pomoću groff -Tascii -man
<datoteka.1>.
arj: arhiva stvorena pomoću ARJ.
dvi: izlazna datoteka TeX-a (pogledajte dalje). xdvi za prikaz,
dvips za pretvaranje u PostScript .ps datoteku.
gz: arhiva stvorena gzipom.
info: info datoteka (alternativa man stranicama). Nabavite info.
lsm: Linux Software Map datoteka. To je obična ASCII datoteka koja
opisuje paket.
ps: PostScript datoteka. Za prikaz ili ispis nabavite gs i, ako
želite, ghostview ili gv.
rpm: Red Hat paket. Možete ga instalirati na bilo kojem sustavu
koristeći rpm.
taz, tar.Z: arhiva stvorena tarom i sažeta compressom.
tgz, tar.gz: arhiva stvorena tarom i sažeta gzipom.
tex: tekstualna datoteka za TeX, moćan sustav izdavaštva. Nabavite
paket tex uključen u mnogim distribucijama.
texi: texinfo datoteka, iz koje može nastati i TeX i info datoteka
(pogledajte info). Nabavite texinfo.
xbm, xpm, xwd: grafička datoteka.
Z: arhiva stvorena compressom.
Ako želite razmjenjivati tekstualne datoteke između DOS/Windowsa i Linuxa, budite svjesni problema s krajem reda. Pod DOS-om svaki red završava s CR/LF (to jest, ASCII 13 i ASCII 10), a pod Linuxom s LF. Ako editirate DOS tekstualnu datoteku pod Linuxom, svaki će red vjerojatno završavati čudnim "M" znakom; Linux tekstualna datoteka pod DOS-om će izgledati kao kilometarski red bez odlomaka. Nekoliko će alata, dos2unix i unix2dos, pretvoriti datoteke.
Ako vaše tekstualne datoteke sadrže naglašene znakove, napravite ih u Windowsima (pomoću Notepada), a ne običnom DOS-u; inače će svi naglašeni znakovi biti potpuno zeznuti.
Pretvaranje Word ili Word Perfect datoteka u obični tekst je zapetljano, ali
moguće. Trebat će vam jedan od alata s CTAN poslužitelja; jedan od njih je
ftp.tex.ac.uk. Uzmite program
word2x iz direktorija
/pub/tex/tools/,
ili pogledajte programe u direktoriju
/pub/tex/support/.
word2x pretvara Word 6 datoteke; za Word 97 datoteke će vam trebati
mswordview,
http://www.csn.ul.ie/~caolan/docs/MSWordView.html, koji ih
pretvara u HTML.
Ako pretvaranje datoteka nije dovoljno, možete isprobati jedan od (besplatnih!) paketa sličnih Microsoft Officeu.
Paket StarOffice je besplatan za osobnu uporabu. Velik je, pomalo spor, ali ipak vrlo dobar: nudi mnogo mogućnosti koje Microsoft Office nema. Također može čitati Word i Excel datoteke, iako pretvaranje nije uvijek savršeno. WWW stranice: http://www.stardivision.com.
Još jedan dobar paket je Corel WordPerfect, čije je besplatno izdanje dostupno na WWW-u. Trebam li još što reći? Skinite ga: http://www.corel.com.